Nakon što sam početkom marta boravio u Banatskom Aranđelovu, seocetu na tromeđi granica Srbije, Rumunije i Mađarske, a potaknut pričama koje sam tamo čuo, odlučio sam da se pozabavim pitanjem (problemom?) naknade za korišćenje mineralnih sirovina, takozvanom „rudnom rentom“: iznosom koji se uplaćuje na ime eksploatacije mineralnih sirovina ali pre svega – kako se taj iznos utvrđuje.
Moje istraživanje bilo je inicirano nezadovoljstvom žitelja Aranđelova visinom naknade za korišćenje, konkretno, nalazišta nafte u opštini Novi Kneževac: duboko su uvereni da iznos „rudne rente“ koji se uplaćuje u budžet opštine nije srazmeran količini nafte koja se izvuče iz njihove zemlje u toku kalendarske godine.
Za potrebe istraživanja kontaktirao sam Agenciju za energetiku Republike Srbije, Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja, Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine, Naftnu industriju Srbije te Upravu za trezor Ministarstva finansija Republike Srbije.
Najpre, nekoliko uvodnih napomena:
– naknada za korišćenje mineralnih sirovina, odnosno „rudna renta“, jeste iznos koji se uplaćuje na osnovu prihoda koje „nosilac eksploatacije ostvaruje od iskorišćenih ili prodatih mineralnih sirovina, određen na osnovu prihoda ostvarenog od neprerađene mineralne sirovine, ili od prihoda ostvarenog od prodaje tehnološki prerađene sirovine“. (čl. 136 Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima)
– sve do stupanja na snagu Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima, decembra prošle godine, naknada za izvađenu naftu i gas iznosila je 3 odsto, da bi zakonom bila povećana na 7 procenata. To povećanje, međutim, neće „kačiti“ Naftnu industriju Srbije sve do, kako je zvanično saopšteno, završetka ulaganja u rekonstrukciju rafinerije u Pančevu.
(izvor: Večernji list)
– uplaćena „rudna renta“ na teritoriji Srbije deli se ovako: u visini od 40% prihod su budžeta Republike Srbije, u visini od 40% prihod su budžeta jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se vrši eksploatacija, a u visini od 20% su sopstveni prihod Ministarstva. (čl. 137 ZRGI)
– kada se pak eksploatacija vrši na teritoriji autonomne pokrajine, renta se deli na sledeći način: u visini od 40% prihod su budžeta Republike Srbije, u visini od 40% prihod su budžeta jedinice lokalne samouprave na čijoj se teritoriji vrši eksploatacija, u visini od 10% su prihod budžeta autonomne pokrajine, a u visini od 10% su sopstveni prihod Ministarstva. (čl. 137 ZRGI)
Na osnovu pisanih odgovora, kao i odgovora na zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, stvari, u najkraćem, stoje ovako:
– u 2011. na račun Uprave za trezor uplaćeno je oko 2,9 milijardi dinara na ime „rudne rente“;
– prema podacima koji su mi dostavljeni iz NIS-a, ova kompanija je u 2011. proizvela oko milion i po uslovnih tona nafte sa 650 naftnih i 95 gasnih bušotina, i na ime „rudne rente“ uplatila 2,1 milijardi dinara;
– od eksploatacije mineralnih sirovina na teritoriji Vojvodine, dobit od „rudne rente“ u 2011. iznosila je blizu 2 milijarde dinara; gotovo polovina tog iznosa završila je u budžetima 29 vojvođanskih lokalnih samouprava;
(Izvor: Uprava za trezor MF)
Sledi pregled uplata naknada za korišćenje mineralnih sirovina na račun Uprave za trezor u periodu 2008-2010, kao i pregled naplaćenih i raspoređenih prihoda od naknade za korišćenje mineralnih sirovina na teritoriji AP Vojvodine u periodu 2008-2010:
Uprava za trezor: 2008; 2009; 2010.
Prihodi od rudne rente na teritoriji AP Vojvodine: 2008; 2009; 2010.
NAPOMENA: Podaci Uprave za trezor Ministarstva finansija RS dobijeni su na osnovu zahteva za slobodan pristup informacijama od javnog značaja; zahtev je upućen 8.3.2012, na zahtev odgovoreno 14.3.2012.
A sad o tome kako se dolazi do iznosa „rudne rente“ i o onome što, recimo, žitelje Banatskog Aranđelova najviše nagoni na sumnjičavost prema podacima koji im se predočavaju, a tiču se količine izveđene nafte: ko kontroliše verodostojnost tih podataka?
Kako mi je predočeno, iznos naknade za korišćenje mineralnih sirovina određuju se na osnovu podataka o prihodu koje nosilac eksploatacije dostavlja nadležnim državnim organima.
Međutim, važećom zakonskom regulativom, kako mi je rečeno u Pokrajinskom sekretarijatu za energetiku i mineralne sirovine, „nije posebno regulisano da li i ko treba da kontroliše fizički obim proizvodnje, a na osnovu koga firme ostvaruju svoj prihod koji na kraju pak služi kao osnovica za obračun naknade“.
U praksi ova kontrola se vrši ukrštanjem podataka iz raznih tehničkih dokumenata (godišnji planovi, godišnji izveštaj, bilans stanja rezervi) i finansijskih izveštaja (bilans stanja) koje su kompanije u skladu sa zakonom dužne da redovno dostavljaju nadležnom republičkom, odnosno pokrajinskom organu.
Da li je dobro ili loše što kontrola fizičkog obima proizvodnje nije zakonom regulisana jeste otvoreno pitanje, ali pri tom treba imati u vidu kako bi to stvarno funkcionisalo u praksi. Naime, na teritoriji AP Vojvodine samo nafta i gas se eksploatišu iz 166 ležišta, u okviru 57 naftnih, gasnih i naftno-gasnih polja na području 23 opštine. Na ovim ležištima se nalazi više od 900 pojedinačnih bušotina pa, i pored toga što nisu sve stalno u fukciji, postavlja se pitanje njihove efikasne fizičke kontrole.
(iz odgovora Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine)
Fizička kontrola obima proizvodnje sa bušotina, uvereni su u Vladi Vojvodine, biće moguća tek kad NIS završi sa opremanjem i umrežavanjem svih proizvodnih bušotina. Kontrola bi se, kažu, obavlja iz jednog dispečerskog centra, gde bi se „slivali“ svi relevantni podaci, kako o uslovima koji vladaju u bušotinama – pritisak, temperatura itd, tako i o proizvedenim količinama nafte i gasa i to neprekidno tokom 24 časa“.
ZAVRŠNA REČ: Podaci od Uprave za trezor stigli su mi nakon što je u Dnevniku objavljeno istraživanje, pa sam deo tih podataka naknadno iskoristio. Kompletne podatke odlučio sam da učinim dostupnim ovde, manjim delom zbog toga što ih je bilo nemoguće objaviti ni u printanom, niti u eletronskom izdanju Dnevnika, već pre svega kako bih olakšao trud svima koji se odluče da se pozabave ovom temom.
Sviđa mi se Učitavanje...